Fondacija Darulkur'an

Pitanje: Da li je dopušteno prisustvovati takmičenju u šahu?
Odgovor: Musliman mora voditi računa o svom vremenu jer će biti pitan u šta je proveo život. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Čovjek se neće pomjeriti na Sudnjem danu dok ne bude upitan o tome u čemu ga je prošao život."1483 Ibn Abbas prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: "Iskoristi pet stvari prije nego te odvrati drugih pet:

Abbasa zabilježio imam Buharija stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: "Vrijednost sljedeće dvije blagodati ne znaju mnogi ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme." Zamislite muslimana koji Uzvišenom Allahu na pitanje u šta je potrošio svoje vrijeme odgovori: "Moj Gospodaru, prošli su mi dani, mjeseci i godine u igranju šaha!" Neki ljudi kažu da je vrijeme zlato; iako su to dobronamjerno rekli, debelo su pogriješili, jer zlato u odnosu na vrijeme koje predstavlja čovjekov život nema nikakve vrijednosti.

Prvi ko je izmislio šah bio je Sissah b. Zahir Hindi. Kada je poznati perzijskih kralj Bihrem čuo za šah, jako se obradovao i nagradio izumitelja.1485 "

Kada je riječ o igranju šaha, među islamskim učenjacima ne postoji razilaženje u mišljenju da je igranje šaha haram ukoliko se igra s ulogom.1486 Ako igranje šaha ima za rezultat izostavljanje namaza, psovku, vrijeđanje ili neprijateljstvo, također je zabranjeno upražnjavanje te igre.1487

Ako, pak, igranje šaha ne sadrži kocku niti uzrokuje neku zabranjenu stvar, tada islamski učenjaci imaju razlicite stavove. Većina učenjaka: hanefijski, malikijski i hanbelijski pravnici igranje šaha smatraju, opet, zabranjenim.1488

Kada je riječ o šafijskim pravnicima, većina njih igranje šaha smatra pokuđenim, a neki su se opredijelili za stav većine učenjaka.1489 Imam Šafija govorio je: "Šah je zabava koja više sliči besmislici (batilu), i prezirem njegovo igranje, ali još nisam našao jasan dokaz koji ukazuje da je šah zabranjeno igrati."1490 Imam Šafija veli: "Nismo zadovoljni igranjem šaha, ali je to ipak blaže od nerdešira."1491 Nerdešir je poznata igra u vezi s kojom je, kako je zabilježio imam Muslim, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko igra nerdešir kao da je umazao svoje ruke svinjskom krvlju i mesom." U drugom hadisu stoji: "Nepokoran je Allahu i Poslaniku onaj ko igra nerdešir."1492

Upitan da li igranje šaha smatra problematičnim, Ishak b. Rahavej odgovorio je: "Igranje šaha mnogo je problematično." A kada su mu rekli da neki ljudi igraju šah, on ih je osudio rekavši: "Oni su grješnici."1493 Muhammed b. Ka'b Kurezi govorio je: "Najmanje što treba očekivati jeste da će šahista biti proživljen sa sljedbenicima neistine."1494 Ibrahim Nehai upitan je o igranju šaha pa je odgovorio: "Šah je proklet."1495

Vidimo da šah ima status zabranjene igre - po većini islamskih učenjaka, ili status pokuđene igre - po šafijskim pravnicima: nijedan imam igranje šaha nije smatrao mubahom, dopuštenim.1496

Postoje i brojni hadisi koji ukazuju da je igranje šaha zabranjeno, ali nijedan taj hadis nije vjerodostojan, tvrde sljedeći muhaddisi: Munziri, Ibnul-Kajjim, Ibn Kesir, Ibn Hadžer, Sehavi, Albani, Bekr Ebu Zejd i neki drugi.1497 Štaviše, nekoliko hadisa u kojima se zabranjuje igranje šaha, šejh Albani ocijenio je apokrifnim.1498 Povod slabosti ovih hadisa jednostavno je dokučiti: šah se pojavio za vrijeme ashaba, i nije postojao za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako tvrdi Ibn Kesir.1499 Naime, po oslobođenju nekih dijelova Perzije, za vrijeme ashaba, muslimani su se prvi put susreli sa šahom.1500

Prenosi se da je Alija b. Ebu Talib prošao pored ljudi koji su igrali šah, pa je rekao: "Kakvi su ovo kumiri kojima ste posvetili obožavanje."1501 U drugom predanju stoji da je Alija, radijallahu anhu, rekao: "Šah je kocka nearapa."1502 Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjim ovo su predanje ocijenili vjerodostojnim, a šejh Albani slabim.1503 Ibn Abbas spalio je šah koji je neko siroče naslijedilo od oca.1504
Ibn Omer govorioje: "Šah je gori od nerdešira."1505

Ibnul-Kajjim kaže: "Postoje vjerodostojna predanja da su Ibn Abbas i Ibn Omer zabranjivali igranje šaha, a niko od ashaba u tome im se nije usprotivio."1506 Na drugom mjestu šejhul-islam Ibnul-Kajjim zapisao je: "Nije poznato da je ijedan ashab igrao šah ili to dopuštao. Lažna su predanja u kojima stoji da je Ebu Hurejre igrao šah. Svako ko poznaje kako su ashabi živjeli osudit će takve tvrdnje."1507 Imam Bejheki pozivao se na konsenzus ashaba kada je riječ o zabranjenosti igranja šaha, a on i drugi učenjaci hadisa najbolje poznaju riječi i djela ashaba.1508

Ibn Šihab Zuhri izjavio je: "Ne volim šah, jer je šah batil."1509 Imam Malik, Ibn Tejmijje, Ibnul-Kajjim i neki drugi učenjaci smatraju igranje šaha većim grijehom od nerdešira.1510

Neki učenjaci posebno su rigorozni kada je riječ o igranju šaha s figurama koje imaju likove živih bića.1511
Imam Ebu Hanife i Ahmed smatraju da šahistima čak nije dopušteno nazvati selam.1512
Kada govore o kategorijama ljudi kojima se ne naziva selam, malikijski pravnici spominju i šahiste.1513
Imam Ebu Hanife i Malik nisu prihvatali svjedočenje šahiste, bez obzira igrao na ulog ili bez uloga.1514

Od savremenih učenjaka igranje šaha zabranjuju: Ibn Baz, Ibn Usejmin i Stalni kolegij za naučna istrazivanja i fetve.

Na osnovu spomenutog možemo konstatirati da je igranje šaha zabranjeno i da nije dopušteno učestvovanje na takmičenjima, seminarima ili kursevima koji su vezani za šah, a Allah najbolje zna.


1483 Tirmizi, 5/194/2425 - Et-Arida, sa ispravnim lancem prenosilaca.
1484    Hakim, 4/341/7846, Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/170/804, i Vekia, u djelu
Ez-Zuhd, 1/223-224, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Fethul-Bari, 11/235, El-
Mugni, 5/204 - Ihjau ulumid-din, i Sahihul-dzamia, 1/244.
1485    Vidjeti: Keffur-rea'a, str. 115.
1486    Vidjeti: Et-Temhid, 13/181-182, i Medzmu'ul-fetava, 32/137 i 152.
1487    Vidjeti: El-Kavaninul~fikhijja, str. 311, od Ibn Dzuzzija, Medzmu'ul-fetava, 32/137, Mugnil-
muhtadz, 6/347, Keffur-rea'a, str. 101, od Hejtemija, i Sahihut-tergib, 3/180-181.
1488    Vidjeti: El-Mugni, 12/37 i El-Kafi, 4/4/322, od Ibn Kudame, Serhu Fethil-Kadir, 7/411 i 413,
Bedaius-sanaia, 4/305, Et-Kavaninul-fikhijja, str. 311, El-Fevakihud-devani, 2/563,
Medzmu'ul-fetava, 32/152, Mealimus-sunen, 2/209, El-Furusijja, str. 303, El-Kebair, str.
101, i Et-lnsaf, 12/52-53.
1489    Vidjeti: El-Minhadz, 15/14, Es-Sunenul-kubra, 10/358, od Bejhekija, i Keffur-rea'a, str. 107.
1490    Vidjeti: lalamul-muvekiin, 2/79.
1491    Vidjeti: El-Umm, 8/189, Marifetus-sunen, 7/432, i Es-Sunenul-kubra, 10/357.
1492    Ebu Davud, Ibn Hibban, Begavi, 12/384/3414, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti:
Irvaul-galil, 8/285, i Gajetul-meram, str. 179/395.
1493    Vidjeti: Ez-Zevadzir, 2/401, od Ibn Hadzera Hejtemija.
1494    Vidjeti: Ez-Zevadzir, 2/401.
1495    Vidjeti: Ez-Zevadzir, 2/401, i Es-Sunenul-kubra, 10/359.
1496    Vidjeti: Medzmu'ut-fetava, 32/136-137.
1497    Vidjeti: El-Mensurat, str. 288, od imama Nevevija, Et-Menarul-menif, str. 134, Ed-Diraja,
2/240, Nasbur-raja, 4/274-275, Keffur-rea'a, str. 101-105, El-Mekasidul-hasena, str. 669,
Ed-Durerul-muntesira, str. 174, od imama Sujutija, Nejlul-evtar, 8/108, Kesful-hafa, 2/363,
Esnel-metalib, str. 462, i Sahihut-tergib, 3/181.
1498    Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 3/283-284 i 9/47, i Daiful-dzamia, str. 762/5277.
1499    Vidjeti: Nejlul-evtar, 8/107-108.
1500    Keffur-rea'a, str. 116.
1501    Ibn Ebu Sejbe, 5/289/26149, Ahmed, u djelu Et-Verea, str. 74, i Bejheki, u djelu S~uabu(-
iman, 5/241/6518.
1502    Bejheki, u djelima Es-Sunenul-kubra, 10/358/20928, i El-Edeb, str. 417. Imam Bejheki tvrdi
da ovo mursel-predanje pojacava jedno drugo predanje.
1503    Vidjeti: Medzmu'ul-fetava, 32/152, El-Furusijja, str. 312, i Irvaul-galil, 8/288.
1504    Bejheki, 10/358/20933. Vidjeti: El-Kebair, str. 102, i Keffur-rea'a, str. 104.
1505    Bejheki,10/359/20934. Imam Ibnul-Kajjim, Sehavi i Ibn-.Hadzer Hejtemi ovo predanje
smatraju vjerodostojnim. Vidjeti: El-Furusijja, str. 313-314, i Keffur-rea'a, str. 104.
1506    Vidjeti: El-Furusijja, str. 313.
1507    Vidjeti: El-Furusijja, str. 311.
1508
1509  Vidjeti: Medzmu'ul-fetava, 32/150, i Serhuz-Zurkana alel-muvetta, 4/484. Vidjeti: Et-Temhid, 13/179, i Suabul-iman, 5/241.
1510    Vidjeti: Et-Temhid, 13/179, Medzmu'ul-fetava, 32/139, El-Furusijja, str. 305, Nejlul-evtar,
8/107, i Avnul-Mabud, 13/194.
1511    Vidjeti: Keffur-rea'a, str. 112, i Ahkamul-musabekat, str. 88, od Abdussameda Belhadzija.
1512    Vidjeti: Medzmu'ul-fetava, 32/136 i 153.

Mr. Safet Kuduzović, Fetve